Možda ne znate da svakodnevno „govorite“ aztečki jezik
Jeste li se ikada zapitali koliko nas dijeli od drevnih, nestalih civilizacija?
Često mislimo da civilizacije poput Asteka (Azteka) postoje samo u povijesnim knjigama i muzejima – tajanstvene, daleke i potpuno nepovezane s našim životima.
Ali što ako vam kažem da ne samo da poznajete jedan aztečki jezik, nego ga možda čak i svakodnevno „govorite“?
Nemojte odmah sumnjati. Počnimo s nečim što vam je sigurno poznato: čokoladom.
Drevni jezik koji ste oduvijek „kušali“
Zamislite da je čokolada vaša omiljena slastica. Poznata vam je njezina svilenkasta tekstura, bogat okus i osjećaj sreće koji donosi. Ali jeste li se ikada zapitali odakle potječe sama riječ?
Riječ „čokolada“ (Chocolate) potječe iz nahuatl jezika (Nahuatl) koji su govorili Asteci – „xocolātl“, što znači „gorka voda“. Tako je, to je jezik civilizacije koja je izgradila veličanstvene piramide.
I avokado (Avocado), koji često jedemo, također dolazi iz nahuatl jezika, od riječi „āhuacatl“. Rajčica (Tomato), pak, dolazi od riječi „tomatl“.
To je kao da ste cijeli život jeli svoje omiljeno jelo i jednog dana iznenada otkrili da se u njegovom tajnom receptu krije drevni, ključni začin za koji nikada niste čuli. Niste „otkrili“ novi okus, već ste konačno shvatili izvor njegovog okusa. Vaš odnos s tim jelom od tada je postao dublji.
Ove riječi koje uzimamo zdravo za gotovo su „tajni začini“ nahuatl jezika, tiho skriveni u našim životima. Nije mrtav, niti je nedostižan. Živi na našim stolovima, živi u našim nepcima.
Jezik nije fosil u muzeju, već rijeka koja teče
Ono što je najiznenađujuće jest da nahuatl jezik ne živi samo u etimologiji.
To nije „izumrli“ jezik.
Danas, u Meksiku, više od milijun i pol ljudi i dalje govori nahuatl kao materinski jezik. Taj broj čak premašuje broj govornika službenih jezika u nekim europskim zemljama.
Tim jezikom misle, pišu poeziju, pričaju priče i razgovaraju s obitelji. To nije artefakt izložen u staklenoj vitrini, već rijeka koja još uvijek teče, puna života.
Često imamo pogrešno shvaćanje da na svijetu postoji samo nekoliko „važnih“ jezika, dok su drugi jezici, posebno autohtoni jezici, poput svijeće koja se gasi, krhki i daleki.
Ali istina je da je svijet pun „skrivenih dragulja“ poput nahuatl jezika. Oni su oblikovali naš svijet, obogatili našu kulturu, a mi ih često zanemarujemo.
Od „poznavanja riječi“ do „poznavanja osobe“
Poznavanje porijekla riječi „čokolada“ zanimljiva je činjenica. Ali pravo značenje ovoga daleko je veće od toga.
To nas podsjeća da je svijet manji nego što mislimo i puno povezaniji nego što to zamišljamo. Između nas i onih naizgled „egzotičnih“ kultura zapravo uvijek postoje nevidljive niti.
Pravo istraživanje nije samo znatiželja prema dalekim kulturama, već otkrivanje veza koje imamo s njima.
U prošlosti je komunikacija s govornikom nahuatl jezika bila gotovo nemoguća. Danas, međutim, tehnologija razbija te nekoć nesalomljive barijere. Više ne moramo biti lingvisti da bismo premostili jezični jaz i upoznali živu osobu.
Alati poput Lingogram s ugrađenim snažnim AI prijevodom omogućuju vam da lako razgovarate s ljudima iz bilo kojeg kutka svijeta. Ne samo da prevodi riječi, već vam otvara prozor kroz koji možete vidjeti i čuti stvarni život i razmišljanja u drugoj kulturi.
Zamislite da ste, kroz razgovor, upoznali govornika nahuatl jezika iz Meksika. Više niste samo „znali“ riječ, već ste „upoznali“ osobu. Shvatili ste njegov život, njegov smisao za humor, njegov pogled na svijet.
U tom trenutku, „drevni jezik“ postao je topla, osobna veza.
Vaš svijet može biti širi nego što mislite
Sljedeći put kada budete kušali čokoladu ili dodavali avokado u salatu, nadam se da ćete se sjetiti priče iza toga.
Ovo nije samo zanimljivost o jeziku.
Ovo je podsjetnik: Naš svijet je pun zaboravljenih blaga i zanemarenih glasova. Prava mudrost nije osvajati nepoznato, već sa poniznošću i znatiželjom slušati i povezivati se.
Svijet nije ravna karta država, već trodimenzionalna tapiserija, istkana od bezbroj jedinstvenih glasova, puna života.
Sada, krenite slušati.