Zašto je "on" često zadana opcija kada govorimo?
Jeste li ikada imali osjećaj: da ovaj svijet, čini se, nije krojen po vašoj mjeri?
Zamislite, ako ste ljevak, ali su sve škare, stolovi, otvarači za konzerve, pa čak i miševi na svijetu dizajnirani za dešnjake. Naravno, možete ih koristiti, ali se uvijek osjećate pomalo nezgrapno i neudobno. Osjećate se kao "iznimka" koja se mora prilagoditi "zadanom" pravilu.
Zapravo, jezik koji svakodnevno koristimo, baš je poput ovog svijeta dizajniranog za dešnjake.
On ima nevidljivu "zadanu postavku".
Jezične "tvorničke postavke" pomalo su zastarjele
Razmislite, kada spomenemo riječi "liječnik", "odvjetnik", "pisac", "programer" – prva slika koja vam se pojavi u glavi, je li muška ili ženska?
U većini slučajeva, zadano pretpostavljamo muški rod. Ako je riječ o ženi, često moramo posebno naglasiti ženski rod, primjerice "doktorica" ili "programerka".
No, s druge strane, rijetko govorimo "muška medicinska sestra" ili "muški tajnik", jer u tim područjima zadana slika ponovno postaje ženska.
Zašto je to tako?
To nije ničija zavjera, već jednostavno zato što je naš jezik vrlo star sustav, čije su se "tvorničke postavke" formirale prije stotina, pa čak i tisuća godina. U tim je vremenima društvena podjela rada bila vrlo jasna, a većinu javnih uloga preuzimali su muškarci. Stoga je jezik postavio "muški rod" kao "zadanu opciju" za opisivanje ljudskih zanimanja i identiteta.
"On" ne predstavlja samo muški rod, već se često koristi i za označavanje osobe nepoznatog spola. Kao da je u sustavu, čovjek = on. Dok je "ona" postala "opcija B" koju je potrebno posebno označiti.
To je poput škara dizajniranih samo za dešnjake; nije namjera da se nekoga isključi, ali doista čini da se druga polovica ljudi osjeća kao "netipična" i "ona koju treba dodatno objasniti".
Jezik ne samo da opisuje svijet, već ga i oblikuje
Možda ćete reći: "To je samo navika, je li to toliko važno?"
Vrlo je važno. Jer jezik nije samo alat za komunikaciju, on tiho oblikuje naš način razmišljanja. Riječi koje koristimo određuju kakav svijet možemo vidjeti.
Ako u našem jeziku riječi koje predstavljaju snagu, mudrost i autoritet uvijek zadano upućuju na muški rod, onda ćemo podsvjesno te kvalitete više povezivati s muškarcima. Postignuća i prisutnost žena postaju nejasni, čak i "nevidljivi".
To je poput stare gradske karte na kojoj su nacrtane samo glavne prometnice od prije nekoliko desetljeća. Koristeći ovu kartu, naravno, možete pronaći put, ali sva novonastala naselja, podzemne željeznice i zanimljive uličice – nećete vidjeti.
Naš se svijet davno promijenio. Žene, baš kao i muškarci, briljiraju u svim profesijama. Naši su društveni identiteti također mnogo bogatiji od puke podjele na "on" ili "ona". No, ova naša jezična "karta" ažurira se presporo.
Provedimo "nadogradnju sustava" našeg jezika
Što bismo onda trebali učiniti? Ne možemo valjda baciti jezik i početi ispočetka, zar ne?
Naravno da ne. Ne moramo baciti cijeli grad, samo trebamo ažurirati tu staru kartu.
Kao što smo počeli dizajnirati posebne škare i alate za ljevake, tako možemo svjesno "nadograditi" naše jezične alate, kako bi bili precizniji, inkluzivniji i sposobni odražavati stvarni svijet.
1. Učinimo "nevidljivo" vidljivim. Kada znate da je osoba ženskog spola, slobodno koristite riječi poput "glumica", "šefica" ili "osnivačica". Ovo nije stvar posebnog tretmana, već potvrđivanje i slavljenje činjenice: da, i one su prisutne u tim važnim ulogama.
2. Koristite inkluzivnije izraze. Kada niste sigurni u spol, ili kada želite obuhvatiti sve ljude, možete koristiti neutralnije riječi. Primjerice, umjesto "gospodo", koristite "svi" ili "poštovani/e", a umjesto "vatrogasac" ili "medicinska sestra", koristite "vatrogasci" ili "medicinsko osoblje" za opis skupine.
Ovo se ne tiče "političke korektnosti", već "preciznosti". To je poput nadogradnje mobilnog sustava s iOS-a 10 na iOS 17; ne zbog praćenja mode, već kako bi bio upotrebljiviji, moćniji i u koraku s vremenom.
Svaki put kada odaberemo inkluzivniju riječ, dodajemo nove detalje na našu mentalnu "kartu", čineći one nekada zanemarene kutke jasnima i vidljivima.
Prekoračimo jezične granice, vidimo veći svijet
Kada svoj pogled s okoline usmjerimo prema svijetu, ova "nadogradnja" jezika postaje još važnija.
Kada komuniciramo s ljudima različitog kulturnog podrijetla, ne prevodimo samo riječi, već prelazimo granice razmišljanja. Otkrit ćete da se u različitim jezicima skrivaju potpuno različite "zadane postavke" i načini gledanja na svijet.
Želite li istinski razumjeti drugu osobu, doslovan prijevod nije ni približno dovoljan. Potreban nam je alat koji istinski razumije kulturu i kontekst, koji će nam pomoći da srušimo barijere i uspostavimo iskrene veze.
Upravo u tome leži smisao postojanja alata poput Intent-a. Njegova AI funkcija prevođenja može vam pomoći razumjeti suptilne kulturne razlike iza jezika, omogućujući vam da vodite duboke i tople razgovore s ljudima iz bilo kojeg kutka svijeta.
U konačnici, bilo da nadograđujemo vlastiti materinski jezik ili prelazimo granice kako bismo razumjeli drugi jezik, težimo istoj stvari:
S otvorenijim pogledom, vidjeti istinitiji, potpuniji svijet.
A sve to može početi promjenom jedne riječi koju izgovorimo.